Dozvola za ogradu: kada je potrebna i koliko visoka ograda sme da bude

Pre nego što naručite nove ograde za dvorište, većina ljudi postavi isto pitanje: da li mi treba dozvola za ogradu? Kratak odgovor je da za većinu ograda porodične kuće građevinska dozvola nije potrebna, ali to ne znači da pravila ne postoje. Propisi određuju koliko visoka ograda sme da bude prema ulici i prema komšiji, gde moraju da stoje stubovi i na koju stranu sme da se otvara kapija. Za zidanu ogradu je potrebno i rešenje opštine. Pogledajte ograde za dvorište koje pravimo po meri, a ovde ćemo proći kroz to šta kaže propis.

U ovom tekstu prolazimo kroz dva pravilnika koja uređuju ograde u Srbiji, citiramo ih doslovno i objašnjavamo šta to znači za vaše dvorište. Na kraju je spisak koraka pre naručivanja.

Ažurirano: novembar 2026. Tekst je informativan i nije pravni savet. Planski dokument za vaše područje može imati posebna pravila, pa konačnu proveru uvek uradite u opštini.

Planirate novu ogradu? Pošaljite okvirne mere i fotografiju terena, a mi vraćamo okvirnu ponudu bez obaveza.

Pozovite +381 60 35 444 36ViberWhatsApp

Da li je potrebna dozvola za ogradu?

Odgovor zavisi od toga od čega je ograda napravljena. Pitanje uređuje Pravilnik o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa (Sl. glasnik RS 87/2023, 16/2024 i 16/2026), i on ograde deli u dve grupe.

Bez ikakvog akta opštine. U članu 2, tačka 2, među radovima za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa navodi se: „postavljanje žičane ili drvene ograde“.

Sa rešenjem o odobrenju za izvođenje radova. U članu 4, tačka 32, među radovima za koje opština izdaje rešenje o odobrenju navodi se: „građenje zidanih ograda“. To nije građevinska dozvola, nego jednostavniji akt. Prema Zakonu o planiranju i izgradnji (član 145), nadležni organ odlučuje o zahtevu u roku od pet radnih dana, a postupak se vodi elektronskim putem.

Vrsta ogradeŠta je potrebno
Žičana ili drvena ogradaNije potreban akt opštine (član 2)
Zidana ograda (cigla, blok, beton)Rešenje o odobrenju za izvođenje radova (član 4)
Građevinska dozvola za ograduZa uobičajenu ogradu kuće se ne pominje ni u jednoj od ovih grupa

Čak i kada akt nije potreban, član 3 istog pravilnika kaže da je investitor dužan da ispuni uslove iz drugih propisa i da reši imovinsko-pravne odnose na zemljištu. Drugim rečima: dozvola za ogradu možda nije potrebna, ali visina i položaj ograde i dalje moraju da budu po propisu.

A šta je sa aluminijumskom ogradom?

Pravilnik aluminijumske ograde ne navodi posebno, ni u grupi bez akta ni u grupi sa rešenjem. U praksi je bitno kako je ograda izvedena:

  • Aluminijumski paneli između metalnih ili aluminijumskih stubova, bez zidanog dela, nisu zidana ograda.
  • Ako ograda ima zidani podzid ili zidane stubove, taj zidani deo spada u „građenje zidanih ograda“, pa računajte na rešenje o odobrenju.

Dozvola za ogradu - aluminijumski panel antracit na zidanom postolju između zidanih stubova

Aluminijumski panel na zidanom postolju: za zidani deo ograde opština izdaje rešenje o odobrenju.

Pošto tumačenje da li je za aluminijumsku ogradu potrebna dozvola za ogradu ili rešenje može da se razlikuje od opštine do opštine, najsigurnije je da pre radova pitate odeljenje za urbanizam i građevinarstvo. To je kratak razgovor, a štedi vam mnogo nerviranja kasnije.

Koliko visoka sme da bude ograda prema ulici

Visine propisuje Pravilnik o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju (Sl. glasnik RS 22/2015), u članu 37:

„Građevinske parcele mogu se ograđivati zidanom ogradom do visine od 0,90 m (računajući od kote trotoara) ili transparentnom ogradom do visine od 1,40 m.“

Za plac koji je viši od susednog važi posebno pravilo: „Građevinske parcele čija je kota nivelete viša od 0,90 m od susedne, mogu se ograđivati transparentnom ogradom do visine od 1,40 m koja se može postavljati na podzid čiju visinu određuje nadležni opštinski organ.“

Pravilnik ne definiše koliko tačno ograda mora da bude „providna“ da bi bila transparentna. Aluminijumska ograda sa razmakom između letvica je u tom smislu bliža transparentnoj, a potpuno zatvoreni paneli su bliži neprovidnoj ogradi. Ako želite visoku i zatvorenu ogradu prema ulici, ovo je pitanje koje vredi postaviti u opštini pre naručivanja. Primere različitih stepena privatnosti imate u tekstu o neprovidnim ogradama.

Isti pravilnik propisuje i gde ograda stoji: „Zidane i druge vrste ograda postavljaju se na regulacionu liniju tako da ograda, stubovi ograde i kapije budu na građevinskoj parceli koja se ograđuje.“

Ograda prema komšiji i ograda na međi

Između dve parcele pravila su drugačija nego prema ulici. Ovde dozvola za ogradu obično nije glavno pitanje, nego međa i dogovor sa komšijom. Član 37 kaže:

  • „Zidana neprozirna ograda između građevinskih parcela podiže se do visine 1,40 m uz saglasnost suseda, tako da stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ograde.“
  • „Susedne građevinske parcele mogu se ograđivati živom zelenom ogradom koja se sadi u osovini granice građevinske parcele ili transparentnom ogradom do visine od 1,40 m, koja se postavlja prema katastarskom planu i operatu, tako da stubovi ograde budu na zemljištu vlasnika ograde.“

Iz toga slede tri praktična pravila za ogradu na međi:

  1. Stubovi idu na vaše zemljište, ne na samu granicu i ne na komšijino. Samo živa ograda sme da se sadi u osovini granice.
  2. Granica se određuje po katastru, a ne „od oka“ ili po staroj ogradi. Ako niste sigurni gde je međa, geometar je jeftiniji od spora sa komšijom.
  3. Za zidanu neprozirnu ogradu prema komšiji potrebna je njegova saglasnost. Najbolje u pisanoj formi.

Aluminijumska ograda antracit sa horizontalnim letvicama između dve susedne parcele

Ograda prema komšiji: stubovi stoje na zemljištu vlasnika ograde, a razmak između letvica ostavlja ogradu transparentnom.

Iskustvo sa terena: ako se sa komšijom unapred dogovorite oko visine, boje i strane na kojoj su stubovi, ograda se postavlja bez problema. Mnogi komšije se tada dogovore i da podele trošak.

Na koju stranu sme da se otvara kapija

Bez obzira na to da li vam treba dozvola za ogradu, ovo pravilo važi za svaku uličnu ogradu. Najčešće se prekrši, a najlakše ga je ispoštovati. Član 37 kaže: „Vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu se otvarati van regulacione linije.“

Kapija prema ulici, kolska ili pešačka, mora da se otvara ka vašem dvorištu ili da klizi duž ograde. Ako dvorište nema mesta za krilo koje se otvara unutra, rešenje je klizna kapija. Sve tipove pogledajte na stranici kapije za dvorište, a detalje o širini i smeru otvaranja u tekstu pešačka kapija za dvorište.

Aluminijumska ograda antracit sa horizontalnim letvicama u uređenom dvorištu

Posebni slučajevi: firme i seoska domaćinstva

Pravila o tome kada je potrebna dozvola za ogradu su ista i za ove parcele, ali se razlikuju dozvoljene visine i raspored.

Industrijski i poslovni objekti. Za parcele sa industrijskim objektima i ostalim radnim i poslovnim objektima industrijskih zona (skladišta, radionice i sl.) pravilnik dozvoljava zidanu ogradu visine do 2,20 m. Za takve projekte pogledajte aluminijumske ograde za firme.

Seosko naselje. Parcela u seoskom naselju može se podeliti unutrašnjom ogradom na stambeni i ekonomski deo, ali visina unutrašnje ograde ne može biti veća od visine spoljne ograde.

Dozvola za ogradu: 5 koraka pre naručivanja

  1. Proverite planski dokument za vaše područje. U opštini pitajte da li plan propisuje posebna pravila za ograde (visinu, materijal, izgled prema ulici). Ako ih propisuje, važe ta pravila.
  2. Odlučite da li ograda ima zidani deo. Podzid ili zidani stubovi znače rešenje o odobrenju. Ograda samo od panela i stubova je najjednostavnija varijanta.
  3. Utvrdite gde je granica parcele. Prema katastarskom planu. Stubovi idu na vaše zemljište.
  4. Dogovorite se sa komšijom. Obavezno za zidanu neprozirnu ogradu na granici, a preporučljivo za svaku.
  5. Isplanirajte kapije tako da se ne otvaraju ka ulici. To utiče na raspored stubova, pa se rešava pre temelja.

Kada je to jasno, ostaje tehnička priprema: temelj, stubovi pod libelom i raspored polja. Sve to je opisano u vodiču postavljanje panelne ograde.

Klizna kapija od aluminijuma antracit sa horizontalnim letvicama na uličnoj ogradi

Ograda po propisu, po vašoj meri

Bez obzira na to da li je za vaš plac potrebna dozvola za ogradu ili ne, Savalux aluminijumske ograde se prave po meri, pa visinu panela, razmak letvica i stepen privatnosti prilagođavamo pravilima koja važe za vaš plac. Kada pošaljete mere i fotografiju terena, u okvirnoj ponudi predlažemo i raspored stubova i kapija.

Ograda koja poštuje propise i vaš ukus

Pošaljite okvirne mere i fotografiju terena. Vraćamo okvirnu ponudu i predlog rasporeda, bez obaveza.

Pozovite +381 60 35 444 36ViberWhatsAppZatraži ponudu →

Pročitajte i ostale Savalux vodiče

Da li je potrebna dozvola za ogradu oko kuće?

Za žičanu ili drvenu ogradu nije potreban nikakav akt opštine. Za zidanu ogradu potrebno je rešenje o odobrenju za izvođenje radova, što je jednostavniji akt od građevinske dozvole. U oba slučaja ograda mora da poštuje propisane visine i da stoji na vašem zemljištu.

Da li treba građevinska dozvola za zidanu ogradu?

Ne treba građevinska dozvola, nego rešenje o odobrenju za izvođenje radova. Opština o zahtevu odlučuje u roku od pet radnih dana, a postupak se vodi elektronskim putem.

Da li je potrebna dozvola za aluminijumsku ogradu?

Pravilnik aluminijumske ograde ne navodi posebno. Ograda od aluminijumskih panela i stubova bez zidanog dela nije zidana ograda, dok zidani podzid ili zidani stubovi spadaju u zidane ograde. Najsigurnije je da pre radova proverite u odeljenju za urbanizam vaše opštine.

Koliko visoka sme da bude ograda prema ulici?

Prema Pravilniku o opštim pravilima za parcelaciju, regulaciju i izgradnju, zidana ograda do 0,90 m računajući od kote trotoara, a transparentna ograda do 1,40 m. Planski dokument za vaše područje može propisati drugačije.

Kolika sme da bude ograda prema komšiji?

Transparentna ograda do 1,40 m, postavljena prema katastarskom planu, sa stubovima na zemljištu vlasnika ograde. Zidana neprozirna ograda do 1,40 m uz saglasnost suseda. Živa ograda se sadi u osovini granice.

Da li ograda sme da stoji na samoj međi?

Stubovi ograde moraju biti na zemljištu vlasnika ograde, a granica se određuje po katastarskom planu. Jedino živa zelena ograda sme da se sadi u osovini granice.

Da li kapija sme da se otvara ka ulici?

Ne sme. Pravilnik kaže da se vrata i kapije na uličnoj ogradi ne mogu otvarati van regulacione linije. Kapija se otvara ka dvorištu ili se radi kao klizna.

Повратак на врх